Prekršajni sud u Splitu počeo je donositi presude u predmetima pokrenutim prema prekršajnim prijedlozima klijenata banaka, a zbog nezakonito određenih parametara temeljem kojih je određena kamata u ugovoru s promjenjivom kamatom.
Tako je Splićanin, čiji su podaci poznati redakciji, dobio poštom presudu Prekršajnog suda u Splitu kojom je Hypo Alpe Adria Banka kažnjena s 90.000 kuna, dok je drugookrivljenik, Cristoph Alexander Hans-Jurgen von Gleich, predsjednik Uprave, odnosno odgovorna osoba u banci, oslobođen optužbe.
Riječ je, naravno, o prvostupanjskoj, nepravomoćnoj presudi koju će, ako kažnjena banka uloži žalbu, još razmotriti Visoki prekršajni sud.
Banka je kažnjena zato što s korisnikom kredita nije ugovorila egzaktne podatke na temelju kojih se mijenja kamata, odnosno nije ugovorila aneks ugovora o kreditu kojim je trebalo ugovoriti parametar i fiksni dio kamate te razdoblja promjene kamatnih stopa.
Time je, zaključuje sud, postupala protivno odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju. U sklopljenom ugovoru o kreditu, naime, nije bio deifiniran parametar o kojim ovisi promjenjivost kamatne stope (euribor, libor, nacionalna referentna stopa i sl.), a nije bio definiran ni fiksni dio kamatne stope, odnosno marža banke.
Nisu to učinili ni nakon što je izmijenjena zakonska regulativa, već su klijentu samo poslali obavijest o fiksnom i promjenjivom dijelu kamate. Po zakonu, trebali su dakle ugovoriti aneks ugovora, na što ih je klijent nekoliko puta i pozivao.
Slične presude protiv banaka već su donesene i u drugim gradovima, a u osnovi svih je presuda Visokoga trgovačkog suda po kojemu je banka s dužnicima ugovorila nepoštenu ugovornu odredbu o promjeni kamatekoja je stoga i ništetna. Banke su propise proizašle iz te presude provele, međutim, samo za nove klijente.
Podnošenje prekršajnih prijedloga protiv banaka zbog ovog kršenja propisa pokrenula je Udruga “Franak”, koja je na svojim internetskim stranicama objavila i predloške za podnošenje prekršajnih prijedloga.
Ti su postupci oblik pritiska na banke, odnosno osobna satisfakcija klijenata banaka. Klijente takav optužni prijedlog ništa ne košta, no oni sami ništa ne dobivaju, jer se kazna, budu li presude potvrđene, plaća proračunu RH. Sve bi to ipak moglo dobro banke opaliti po džepu. Predviđene kazne za banke su od 80.000 do 200.000 kuna, a za odgovorne osobe u bankama kazne su od 10.000 do 50.000 kuna. U ovom slučaju bankar je oslobođen jer u inkriminirano vrijeme nije bio predsjednik uprave banke.
Samo u Splitu protiv banaka je podneseno nešto više od 150 optužnih prijedloga.
Kada se zbroje svi sporni krediti koji su u pitanju, bankama bi prijetilo i do osam milijardi kuna kazne. Iako nisu svi klijenti podnijeli prekršajne prijedloge, već i nekoliko tisuća ovakvih presuda bi banke žestoko zagrebale po džepu. Sada cijela priča ovisi o Visokom prekršajnom sudu. Jedina presuda koja je donesena u korist banaka u ovakvim postupcima je presuda Prekršajnog suda u Zagrebu koji je optuženu banku i bankara oslobodio krivnje. Treba vidjeti kome će se prikloniti Visoki prekršajni sud.(izvor:SD)