U organizaciji, Vijeća GK Lovret, predsjednika Ivana Bege, njegovih zamjenika Siniše Jonjića i Andre Bartulović te ostalih vijećnika, održati će se Prezentacija Idejnog projekta prostora Parka mladosti u Splitu (Turska kula), u utorak, 04.10.2016.g. s početkom u 18.00 sati u prostorijama DAS-a (Društvo arhitekata Split) na adresi Starčevićeva 24.
Prezentator je Vanda Trifunović dipl.arh.arch. koja je ujedno i autorica idejnog projekta.
Napominjemo da je ovo projekt koji nije značajan samo za GK Lovret već i za cijeli grad Split.
Park Mladosti / Turska kula je prirodni zeleni otok unutar urbanog tkiva sjevernog (šireg) centra grada Splita. Nalazi se u neposrednoj blizini većih sportskih objekata i sadržaja (stadion Poljud), većih poslovnih i proizvodnih centara (brodogradilište) i većih trgovačkih objekata, te je okružen arhitektonski značajnom višestambenom izgradnjom. Kako zbog društveno-prostornog dominantnog konteksta, tako i zbog samih svojih prirodnih karakteristika (šumski prirodni prostor, razvedena uzvisina stepenaste topografije), područje Parka Mladosti /Turske kule je jedno od najvažnijih zaboravljenih i nedefiniranih (te neiskorištenih u svom potencijalu) prostornih cjelina u Splitu s “pravom prvenstva” u zahtjevima zaštite i potrebnog arhitektonsko-urbanističkog oblikovanja te kolektivnog društvenog očuvanja.
Na prostoru Parka se pretpostavljaju (uvijek dostupni) botanički, sportsko-rekreacijski i ostali sadržaji javnog/društvenog karaktera kao što su na primjer sportski tereni za rekreaciju, ili pak prostori javnog “botaničkog vrta”.
Cilj projekta je regenerirati područje Parka i osigurati simultano funkcioniranje, koegzistenciju i komplementarnost kako heterogenih sadržaja tako i različitih skupina korisnika u svako doba dana kroz čitavu godinu. S primarnom idejom zaštite prirodnih karakteristika Parka, sve intervencije koje se predlažu bi trebale (tj. moraju) biti minimalno invanzivne po sam prostor; moraju biti pažljivo pozicionirane i oblikovane s obzirom na topografiju i vegetaciju te svojim korištenjem ne devastirati već obnavljati Park, tj. omogućiti i oplemenjivati daljnji razvoj (šireg) područja kako u ekološko-arhitektonskom tako i u društvenom smislu. Da bi područje Parka imalo održiv razvoj u budućnosti, te osiguranu daljnju egzistenciju u smislu prirodnog šumskog “otoka-uzvisine” unutar urbanog okoliša Grada, potrebno je sam prostor i koristiti odgovorno. Jedino kroz stvaranje navike korištenja Parka, on će (nastaviti) postojati u kolektivnoj svijesti građana.
KRETANJE:
Potrebno je bilo prometno dovršiti područje Parka. Osim obodnih (postojećih i GUPom planiranih gradskih) kolnih prometnica treba se osigurati dostupnost kako do područja Parka tako i unutar istog. Park se nalazi na linijama različitih frekvencija i vremena (sezona) migracija raznolikih dobnih skupina ljudi (stanari višestambenih zgrada u neposrednom susjedstvu, studenti, korisnici većih okolnih sadržaja kao što su trgovački centar ili sportsko rekreacijski sadržaji, turisti, roditelji s manjom djecom, djeca, umirovljenici, radnici brodogradilišta itd.), stoga je bilo potrebno osigurati nesmetano kretanje prostorom za heterogene skupine korisnika (pješake, osobe smanjene pokretljivosti, bicikliste), te predviditi različite rute (sportske, edukativne itd.) i osigurati utilitarne pristupe i puteve. Definirani su ulazi u park te svojom veličinom i oblikovanjem usmjeravaju vrstu kretanja unutar Parka. Kako bi se osigurala dostupnost i korisnicima koji se ne nalaze na pješačkoj udaljenosti od područja Parka, treba predviditi točke prometa u mirovanju na perimetru Parka, autobusna stajališta za javni prijevoz, parkirališta za motorna vozila i bicikle unutar područja samog Parka.
SADRŽAJI:
Na području Parka nalazi se predromanička crkvica Sv. Trojice koja trenutno nema riješen pristup i okolni prostor za sagledavanje iste. Potrebno je bilo definirati prostor oko crkvice kao mjesto stajanja i okupljanja, svojevrsni trg. Crkvica se pojavljuje kao početna točka kretanja na prstenu sadržaja predviđenih unutar samog prostora Parka.
Od ostalih sadržaja se pojavljuju mjesta okupljanja oblikovana ovisno o poziciji i okolnom programu (npr. trgovi s paviljonima-spremištima kod sportskih terena ili pak paviljoni-vidikovci). Od sportsko-rekreacijskih sadržaja su predviđena igrališta za košarku, rukomet, odbojku, tenis, badminton, biciklistički/višenamjenski teren, cageball, skate-park, balote, biciklističke staze, mini golf te streetgym.
Potrebne ograde igrališta su hipertrofirane u linearne volumene ispunjene s novom vegetacijom (“podebljani” zidovi”), tkz. botanički zidovi Parka. Botanički zidovi su prohodni, posađene vrste je moguće obilaziti i edukacijski. Za razliku od klasičnog botaničkog vrta, koji je zatvoren nakon radnog vremena, botanički zidovi su uvijek dostupni u smislu razgledavanja izvana, budući da su oblikovani kao dvostruka ograda od mreže.
Djeci je osigurano veće igralište podjeljeno na cjeline s obzirom na uzrast djece (od najmlađih do starijih).
