Iz Parkova i nasada su nam poručili da je odgovornost na privatniku
Objavili smo jučer fotografiju stabla koje već nekoliko dana stoji srušeno u Ulici Domovinskog rata. Čitatelj nam je poslao fotografiju i apel gradskim službama da napokon otklone stablo sa šetnice ispred hotela Atrium.
Zoran Barac, direktor Parkova i nasada, nam se javio i rekao da to nije u nadležnosti gradskih službi jer se radi o privatnom stablu na privatnoj parceli.(izvor:DP)
Kompanija Črešnik iz Medvoda pokraj Ljubljane prije godinu dana otkupila je licenciju za proizvodnju nekada popularnih Tomosovih mopeda marke Tori. Makedonskoj pošti već su prodali 120 mopeda, sljedeće godine žele ih proizvesti 2000, a u daljnjem razvoju žele za suradnju privući neku slovensku tvrtku, piše Dnevnik.
“Otkupili smo licenciju i počeli pripreme za proizvodnju, a makedonska pošta naručila je prvih 120 mopeda”, rekao je na prezentaciji planova Boštjan Vidovič, direktor i vlasnik kompanije koja se dosad bavila trgovinom i prodajom polovnih vozila. Proizvodnja bi trebala početi za tri tjedna, a u prvoj fazi na montaži mopeda radit će pet do deset radnika. “Za ove mopede postoji veliko zanimanje u zemljama bivše Jugoslavije, u Mađarskoj i Ukrajini”, rekao je Vidovič, dodajući da sljedeće godine namjeravaju proizvesti oko 2000 vozila, da bi za dvije godine proizveli 5000 mopeda.
Iz inozemstva će uvoziti samo one dijelove za Torija koji se ne proizvode u Sloveniji, a montirat će se u Medvodama. Prvi modeli Tomosovog Torija, čiji je konstruktor Tone Rifelj, na tržište su izbačeni 1984. Proizvodio se do 2005., jedno vrijeme od dij elova s Tajvana. Računa se da je prodano oko 35.000 komada, manja količina čak i u SAD. Trenutni model Torija, koji se prodaje po cijeni od 1400 eura, razvijen je kao vozilo za različite potrebe tržišta i kupaca, kao što je dostavna služba, pošta ili šumari.
Moped je, prema Vidovičevim riječima, prilagođen zahtjevnim terenima i opremljena prema zahtjevima kupaca, tako da je moguće instalirati različitu opremu, od štitnika za noge, preko vjetrobranskog stakla, do držača za velike vreće ili različite kutije za prijevoz tereta. Mopedi postižu najveću brzinu od 25 kilometara na sat, za što nije potrebna registracija, dok vozač ne treba kacigu, a nudit će se i model koji postiže 45 kilometara na sat, za koji je potrebna registracija, a kaciga je obvezna. Motor ima ugrađen četverotaktni agregat od dva kilovata s ručnim mjenjačem i četiri stupnja prijenosa. Agregat je Hondin, kao i prijenosni sustav.
Planiraju i električni model
Svojom ponudom Črešnik se ne želi natjecati s današnjim skuterima, a u slovenskoj kompaniji objašnjavaju da je Tori dizajniran za korisnike koji zahtijevaju snažan motor, lako održavanje i korištenje. Za tehnički dio proizvodnje i daljnji razvoj odgovoran je dizajner modela Toni Rifelj. Sljedeći modeli imat će pogon na električnu energiju. Prema riječima Rifelja, pripremaju i model za mlade i s automatskim mjenjačem.
Udruga Franak prijavila je hrvatsko pravosuđe Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i ostalim relevantnim institucijama Europske unije
Udruga Franak podnijela je kaznene prijave Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta protiv pravomoćno osuđenih banaka, odgovornih osoba u tim bankama, bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog i sadašnjeg guvernera Borisa Vujčića.
“Udruga Franak još je jednom primorana raditi posao drugih institucija te smo nakon odluke Vrhovnog suda odlučili preuzeti inicijativu i tražiti pokretanje kaznenih postupaka protiv banaka i odgovornih osoba. Još jednom naglašavamo da se u slučaju Franak radilo o višestrukim prevarama građana koje još uvijek nitko zaštitio na odgovarajuć način”, izjavila je voditeljica Udruge Franak Katarina Lucić.
Predana je i ustavna tužba kao odgovor na odluku Vrhovnog suda, koja je objavljenja sredinom svibnja ove godine, kojom su iz Udruge Franak izrazito nezadovoljni te dodaju kako neće odustati od svoje borbe.
“Vrhovni sud nije imao niti dodatnog znanja, inspiracije i volje da se dublje upusti u razjašnjavanje fenomenologije valutne klauzule kako bi došao do pravog zaključka. U tom dijelu teksta presude (str.16-24) uopće nije niti bila namjera da se dublje ulazi u suštinu problema, već se Vrhovni sud ograničio na pitanje je li ugovor bio jasan klijentima u smislu jezične, odnosno gramatičke ispravnosti. Pošto je utvrdio da su ugovori u tom smislu bili jasni, Vrhovni sud zaključuje: ‘nema mjesta ocjenjivati poštenost ovih ugovornih odredbi primjenom testa poštenosti, propisanog tim zakonskim odredbama’. Ovakav stav Vrhovnog suda je razočaravajući i daleko je ispod utemeljenosti prvostupanjske presude pa se može reći da je i sramotan za struku“, objašnjava profesor Lovrinović s Ekonomskog fakultetu u Zagrebu.
Lovrinović smatra da bi Ustavni sud konačno trebao dubinski proučiti ovaj problem u kojem će se pokazati da dvije strane u ugovoru nisu bile jednakopravne i da je narušena etičnost poslovanja, a i monetarni suverenitet države Hrvatske, što svakako ugrožava same temelje Ustava, odnosno pravo građana.
Udruga Franak također je prijavila hrvatsko pravosuđe Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i ostalim relevantnim institucijama Europske unije, a na prijavi su stručnjaci radili mjesec dana.
“Cilj prijave Europskoj komisiji i Europskom parlamentu je ukazivanje na nepravilnosti u donošenju odluke Vrhovnog suda. Hrvatsko pravosuđe već je pod monitoringom, stoga ne čudi činjenica da je odluka Vrhovnog suda rezultirala presudom koja nije na adekvatan način sankcionirala nezakonito poslovanje banaka”, smatra Lucić.
Udruga organizira i dvodnevnu stručnu konferenciju koja će se održati 18. i 19. lipnja 2015. godine u Zagrebu o pravnim, ekonomskim i zdravstvenim aspektima te primjerima međunarodne prakse. Cilj konferencije je kroz raspravu s relevantnim stručnjacima s navedenih područja ponuditi odgovore na nezavidne izazove koje je ova situacija postavila pred građane koji su korisnici kredita kroz analizu svih nastalih posljedica.
Iz Udruge najavljuju nastavak sa svojim uobičajenim aktivnostima, edukacijama i konzultacijama sa stručnjacima, informiranjem članova te vršenjem pritiska na osuđene banke i sve one koji su odgovorni što se ovakvo poslovanje banaka još uvijek nije sankcioniralo.(izvor:vijesti.hr)
