Bolji energetski razred uz energetski učinkovite LED žarulje

Problem koji klasične žarulje sa žarnom predstavljaju je to što one zapravo nisu rasvjetna tijela već grijači. Skoro 95 posto električne energije koju žarulja uzima iz mreže pretvara u toplinu, a ostalih 5 posto u svjetlost.

U rujnu 2009. godine Europska unija zabranila je prodaju žarulja sa žarnom niti. Između žarulja sa žarnom niti i korištenjaLED žarulja koristile su se fluorescentne lampe, no njihova cijena i korištenje otrovne žive rezultira sa kratkim periodom korištenja u kućanstvima. Naslijedile su ih LED žarulje koje su se pokazale iznimno učinkovitima i sigurnim po zdravlje i okoliš. Predviđa se da će do kraja ovog desetljeća LED-žarulje dominirati tržištem rasvjetnih tijela iz razloga rasta proizvodnje i smanjenja njihove cijene.

Problem klasičnih žarulja je taj što toliko energije pretvaraju u toplinu. Europska unija tog je svjesna pa su neefikasne žarulje kod njih već zabranjene, a u Hrvatskoj ih je već teško naći u trgovinama.

Jednostavne i jeftine

Žarulje sa žarnom niti izrađivale su se u brojnim varijacijama s radnim naponima od 1.5 do 240 V, od svega nekoliko vati do tisuću i više vati nazivne snage. Jednostavne i jeftine, mogu koristiti i istosmjernu i izmjeničnu struju, te su kao takve niz godina bile prvi izbor kao izvor svjetla u domovima, radnim mjestima, automobilima i drugdje.

Električna žarulja sa žarnom niti predstavlja za električni izvor čisto djelatno opterećenje koje ovisi o temperaturi žarne niti. Žarulja nazivne snage 100 vati ima otpor od oko 144 Ohma u radu, ali samo oko 9.5 Ohma na sobnoj temperaturi izvan pogona. Svako uključenje na izvor napajanja predstavlja za žarulju svojevrstan “energetski udar” jer u trenutku uključenja troši oko 15 puta više snage u odnosu na kontinuirani rad. Žarulje visokog radnog napona (npr. 230 V) imaju zato nešto kraći radni vijek u odnosu na one nižeg napona (12 V, primjerice) u istim radnim uvjetima.

Niska efikasnost žarulje sa žarnom niti posljedica je specifične raspodjele energije zračenja unutar spektra. Naime, žarne niti, na primjer od volframa, zrače velikim dijelom u infracrvenom spektru kada su zagrijane na temperaturu gdje je nit još mehanički postojana, tj. na oko 34.000 stupnjeva Celzija, gdje oko 95 posto energije zračenja odlazi na toplinu, a svega pet posto je zračenje unutar vidljivog spektra svjetlost. Halogene žarulje sa žarnom niti, međutim, imaju veću efikasnost te halogena žarulja snage 60 W daje otprilike jednaku količinu svjetla kao obična žarulja sa žarnom niti snage 100 W.

Različite vrste žarulja

Mnoge su vrste žarulja danas u upotrebi, a u nekima od njih do velikog izražaja dolazi i korištenje elektroničkih komponenata. Ostale vrste žarulja su neonske, LED, visokotlačne na izboj (živine žarulje, natrijeve, metalhalogene…)

Halogene žarulje, izumljene 70-ih godina prošlog stoljeća, također imaju žarnu nit i koriste termičko zračenje, međutim plinskom punjenju dodajemo halogenide (brom, klor, flor, jod). Kod ovih žarulja postižu se temperature više od 2.700 stupnjeva pa baloni moraju biti napravljeni od posebnog kvarcnog stakla. Imaju bolju iskoristivost i dulji vijek trajanja od običnih, a i manjih su dimenzija. Kao i obične, ove su žarulje iznimno osjetljive na promjene, te im povećanje napona drastično skraćuje životni vijek.

Fluorescentne žarulje, izumljene 1980-ih, rade prema potpuno drugačijem načelu od običnih i halogenih. Svjetlost se ne generira termički, pomoću žarne niti, nego principom izboja. Izboj u živinim parama generira nevidljivo UV zračenje koje se pretvara u vidljivu svjetlost pomoću fosfora na unutrašnjosti žarulje.

Fluorokompaktne žarulje nastaju savijanjem fluorescentnih cijevi, čime se smanjuju dimenzije same žarulje. Ova je vrsta poznatija pod imenom ‘štedna žarulja’ jer joj je vijek trajanja osam do dvadeset puta dulji od onoga obične žarulje.

LED-žarulji osnova je svjetlosna dioda – poluvodič, što pretvara električnu struju u svjetlost. Boja te svjetlosti ovisi o tome koji materijal se koristi za poluvodič, a LED-svjetlost može biti crvena, zelena, plava i bijela. Isprva su LED-žarulje bile slabašne, ali ta tehnologija neprekidno napreduje, prema Haitzovom zakonu (sličnom Mooreovom zakonu, a nazvanom po inženjeru Rolandu Haitzu), količina svjetlosti koju proizvodi LED-žarulja poveća se 20 puta svakih 10 godina, a cijena joj pada 10 puta u tom istom razdoblju. Prema procjenama, taj bi zakon mogao funkcionirati još dva desetljeća, što bi značilo da će LED-rasvjetna tijela postati iznimno jeftina i učinkovita. LED žarulja dugoročno je najisplativnija, pogotovo ako se u obzir uzme i njezin dugi vijek trajanja koji u ovom primjeru iznosi 20 000 sati, no postoje i LED žarulje sa 50 000 i više radnih sati. Cijena LED žarulja i dalje je glavni nedostatak i demotivator njihove šire upotrebe, no s razvojem tehnologije i njihova cijena će pasti, što se i događa posljednjih nekoliko godina. Ako se pak u obzir uzme gore navedena tablica vidljivo je da ušteda na godišnjoj razini korištenja LED žarulje umjesto žarulje sa žarnom niti iznosi približno 150 kuna, uz investiciju od 50 kuna to predstavlja period povrata investicije od približno 8 mjeseci. Prilikom kupnje LED žarulje možete birati i boju svjetlosti koju daje. Žarulje sa žarnom niti daju toplu svjetlost temperature boje oko 2500 do 2700 Kelvina pa ako ih želite zamijeniti LED žaruljama birajte žarulje koje daju toplo bijelo svijetlo – warm white.

 

 

Tvrtka iz Medvoda ponovno proizvodi Tomosov moped

Proizvodnja mopeda Tori u tvrtki Črešnik trebala bi početi za tri tjedna, a u prvoj fazi na montaži će raditi desetak radnika.

Kompanija Črešnik iz Medvoda pokraj Ljubljane prije godinu dana otkupila je licenciju za proizvodnju nekada popularnih Tomosovih mopeda marke Tori. Makedonskoj pošti već su prodali 120 mopeda, sljedeće godine žele ih proizvesti 2000, a u daljnjem razvoju žele za suradnju privući neku slovensku tvrtku, piše Dnevnik.

“Otkupili smo licenciju i počeli pripreme za proizvodnju, a makedonska pošta naručila je prvih 120 mopeda”, rekao je na prezentaciji planova Boštjan Vidovič, direktor i vlasnik kompanije koja se dosad bavila trgovinom i prodajom polovnih vozila. Proizvodnja bi trebala početi za tri tjedna, a u prvoj fazi na montaži mopeda radit će pet do deset radnika. “Za ove mopede postoji veliko zanimanje u zemljama bivše Jugoslavije, u Mađarskoj i Ukrajini”, rekao je Vidovič, dodajući da sljedeće godine namjeravaju proizvesti oko 2000 vozila, da bi za dvije godine proizveli 5000 mopeda.

Iz inozemstva će uvoziti samo one dijelove za Torija koji se ne proizvode u Sloveniji, a montirat će se u Medvodama. Prvi modeli Tomosovog Torija, čiji je konstruktor Tone Rifelj, na tržište su izbačeni 1984. Proizvodio se do 2005., jedno vrijeme od dij elova s Tajvana. Računa se da je prodano oko 35.000 komada, manja količina čak i u SAD. Trenutni model Torija, koji se prodaje po cijeni od 1400 eura, razvijen je kao vozilo za različite potrebe tržišta i kupaca, kao što je dostavna služba, pošta ili šumari.

Moped je, prema Vidovičevim riječima, prilagođen zahtjevnim terenima i opremljena prema zahtjevima kupaca, tako da je moguće instalirati različitu opremu, od štitnika za noge, preko vjetrobranskog stakla, do držača za velike vreće ili različite kutije za prijevoz tereta. Mopedi postižu najveću brzinu od 25 kilometara na sat, za što nije potrebna registracija, dok vozač ne treba kacigu, a nudit će se i model koji postiže 45 kilometara na sat, za koji je potrebna registracija, a kaciga je obvezna. Motor ima ugrađen četverotaktni agregat od dva kilovata s ručnim mjenjačem i četiri stupnja prijenosa. Agregat je Hondin, kao i prijenosni sustav.

Šire ponudu

Planiraju i električni model
Svojom ponudom Črešnik se ne želi natjecati s današnjim skuterima, a u slovenskoj kompaniji objašnjavaju da je Tori dizajniran za korisnike koji zahtijevaju snažan motor, lako održavanje i korištenje. Za tehnički dio proizvodnje i daljnji razvoj odgovoran je dizajner modela Toni Rifelj. Sljedeći modeli imat će pogon na električnu energiju. Prema riječima Rifelja, pripremaju i model za mlade i s automatskim mjenjačem.

Za spašavanje i evakuaciju “Banovine” svi spremni.

Evakuacijom petstotinjak zaposlenika splitske gradske uprave iz zgrade Banovine danas je započela velika zajednička vježba “Zapadna obala 2016.” u kojoj su sudjelovale sve raspoložive snage civilne zaštite: od pripadnika Javne vatrogasne postrojbe grada Splita, Lučke kapetanije, Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog crvenog križa, Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, DVD Kaštel Gomilica d.o.o. za ekološku zaštitu mora, Civilne zaštite SDŽ i Civilne zaštite grada Splita.

20160520_104353c

Vatrogasci, liječnici, spasioci i volonteri, njih gotovo 150, na zapadnoj su obali građanima tako demonstrirali evakuiranje osoba iz objekta zahvaćenog požarom, kao i postupak izvlačenja ozlijeđenih, a na koncu je održana i pokazna vježba gašenja požara na plovilu uz spašavanje ljudi u moru.

 

20160520_104738i

Pretrpana Banovina, radno mjesto nekoliko stotina birokrata, poslužila je kao idelna kulisa za vježbu.

20160520_104827j

– Ispraznili smo je za svega nekoliko minuta. Ovo je, naime, prva vježba u kojoj su uključeni baš svi zaposlenici Grada i jako sam zadovoljan njihovim angažmanom i reakcijom. Istina, akcija je bila najavljena, no uskoro ćemo imati i iznenadne proptupožarne vježbe, pa ćemo vidjeti kako će se ljudi ponašati u takvoj situaciji – poručio je Filip Butorović, pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje, koji je jučer koordinirao evakuacijom gradske uprave.

 

20160520_104943k

Prema riječima Ivana Kovačevića, zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe, vježba združenih snaga protekla je – bez greške.

20160520_105153l

– Ukazala nam se potreba sa analiziramo kako funkcionira sustav spašavanja kada u njega uključimo sve žurne službe i operativne snage. Istina, mi se svakog dana pripremamo za ovo, no uskoro nam stiže turistička sezona i željeli smo vidjeti kako stojimo na terenu.

 

20160520_105253m

Drago mi je da je sve prošlo odlično. Doduše, nisam ni sumnjao da ćemo dobro odraditi posao jer svi mi surađujemo već godinama – kazao je Kovačević.

20160520_105321n

Na vježbi su sudjelovali i pripadnici Crvenog križa, uvjerljivo najmlađa ekipa čiji je zadatak bila skrb o ozlijeđenima do dolaska medicinskog tima.

20160520_105355o

– Nije nam prvi put da sudjelujemo na vježbama spašavanja, no ovo je do sada zasigurno najveća i najzahtjevnija akcija. Naš konkretni zadatak je bio da se pobrinemo za osobu koja je zadobila teške opekline, te je iz goruće Banovine izvučena s vanjskim prijelomom noge – ispričao nam je 21-godišnji Slavko Šain, jedan od najiskusnijih u svojoj ekipi koja je brojila i maloljetne članove, srednjoškolce.

20160520_105529r

Nakon “spašavanja” Banovine, u gradskoj luci ispred zapadne obale održana je i pokazna vježba gašenja plamtećeg broda. U akciji kojom je koordinirala Lučka kapetanija sudjelovalo je ukupno sedam plovila te 30-ak spasioca računajući i ronioce koji su simulirali potragu za unesrećenima.

20160520_105820t

– Održali smo prikaz gašenja zapaljenog plovila, spašavanja osoba i spriječavanja onečišćenja mora.

20160520_105843_HDRu

U koordiniranoj akciji svih snaga civilne zaštite u županiji pokazali smo da kopnene i morske snage dobro funkcioniraju, i to je najvažnije. Stiže ljeto i mogu reći kako smo spremni za sve izazove – ustvrdio je na kraju lučki kapetan Davor Vidan. (izvor SD)

20160520_110642v