Vlaho Bukovac u svjetlima Pariza

Poznati splitski povjesničar i publicisti mr. sc Tihomir Rajčić održao je 24. 3. 2010. u 18 sati u Gradskoj knjžnici u Splitu ( Ulica slobode 2) multimedijalno predavanje pod naslovom “VLAHO BUKOVAC U SVJETLIMA PARIZA”.

Predavanje je dio obilježavanja DANA FRANCUSKE KULTURE i organizirano je u suradnji sa Gradskim uredom za kulturu i gospođom Nansi Ivanišević.

Inače ovo je predavanje najava je knjige “Tajni život Vlahe Bukovca” u kojoj je Rajčić osvijetlio manje poznate detalje iz privatnog života ovog našeg velikog slikara.
U tom smilsu predavanje će posebno osvijetliti Bukovčev život u Parizu koji je dugo vremena bio kulturno i modno središte svijeta. Parizu gdje je Bukovac postigao međunarodnu slavu i gdje je uživao u bogatstvu i svim čarima ovaj grad tada pružao.
Život koji tek moramo otkriti.

Vlaho Bukovac ponovno među Hrvatima

Nakon što je ponovo “prodrmao” Europu, Bukovac se po treći put našao i u domovini. Da bi lakše shvatili Bukovčevu veličinu ovdje ćemo se prisjetiti njegovih pariških dana.

Ljeta Gospodnjega 1882. Pariz je bio kulturna prijetolnica Europe u koju su hrlili književnici, glazbenici, slikari i ljubitelji mode. Među njima je bio i Vlaho Bukovac, pučanin iz Cavtata koji je nakon pustolovnog djetinstva i mladosti u Parizu završio umjetničku akademiju i odlučio tu okušati sreću. Živeći boemski, iz dana u dan, neumorno je i čekao svoju priliku.

I kako to već u životu biva, priliku za svoj veliki uspjeh je našao na sasvim neočekivanom mjestu, u žutom tisku. Feljton iz romana “Velika Iza“, u kojem je slabo nadareni sljedbenik književnika Emila Zole prikazivanje gole stvarnosti shvatio pornografski doslovno, zapalio je maštu mladog Bukovca.

Zamisao o tome da naslika akt glavne junakinje, fatalne kokete Ize, i da njime osvoji prestižni pariški Salon, ubrzo ga je sasvim zaokupila. Kao pravi radoholičar svoju je opsesiju vrlo brzo pretočio na platno. No, slikajući “iz glave” napravio je početničku grešku tj. svojoj je junakinji naslikao prekratke noge. Dotučen neuspjehom i pritisnut vremenskim škripcem Bukovac se na trenutak slomio. U napadu umjetničke krize čak je i Izin lik britvom sastrgao sa impozantnog platna čija je površian bila tri kvadratana metra.

Kad se malo smirio i stao na loptu postalomu je jasno da mora krenuti “u lov na žene” da bi popravio pogrešku. Izašavši u grad brzo je našao “onu pravu”, visoku, lijepu i “obdarenu” konobaricu u noćnom klubu. Danas možemo samo nagađati što je ova “dama noći” mislila dok ju je mladi umjetnik sklopljenih ruku molio da mu bude model, pričajući joj usput svoje probleme. Tim više što je kao plaću za njene usluge, umjesto novca nudio sliku? Bilo kako bilo “ova laka ali umna žena” prihvatila je ponudu i došla k Vlahi koji je “š njom postupao kao s najotmjeniom gospođom”. Mada “obdarene” konobarice nije sasvim odgovaralo savršenim zahtijevima umjetnosti Bukovac je na platno prenio njene idelane proporcije, glavu i pokret tijela. Ostatak je “posudio” sa druga dva modela pa je nova slika bila gotova za svega pet dana.

Uspjeh je bio potpun. Posjetitelji Salona, sve sama krema europskog kapitalizma, najčešće su se zadržavali upravo ispred Ize. Čak ni žiri, u pismu Bukovcu, nije moga da ne istakne kako je Iza “gola i divna na crnom kadifu”. Što to doslovno znači otkrivaju nam stihovi Bukovčeva vršnjaka, spisatelja i teoretičara estetike Marka Cara, koji je Izu opjevao sljedeći riječima:
“Biser kaplje cure sa ružičina tijela/kog ne krije ni plaš ni koprena bijela.
Mirisave dojke… /ko snježna gruda naperene stoje
O ljepoto gola, ti si vrla himna…/…ko’ što ‘e mene smela
i blaženog s neba čisto bi zanijela.”

Danas, u doba kada prijeti opasnost da hiperprodukcija pornografije uništi svaki istinski erotizam, teško je razumjeti toliku zanimanje za jedan slikarski akt. No, kad se ima na umu da je Bukovac svoje aktove slikao u želji da prikaže prirodnu žensku ljepotu kao takvu, bez vjerskih, estetskih ili nekih drugih ograničenja stvari postaju puno jasnije. Stvarnost koju je, pišući kasnije Bukovčev životopis, najuvjerljivije opisao povjesničar Vjekoslav Klaić.

“Mlada i lijepa djevojka Iza, u svojoj golotinji, kako ju je majka rodila, sjela na nizku stolcu pa se protegnula lagodno, i raspustivši obilnu svoju kosu, bacila se na uznak na kanape. Kako se nehajno pružila, eto služavke, koja joj vodom mirisavom pere krasno bujno tijelo, a na to ga otire otiračem.”

Ova prirodnost, ženska elegancija, opuštenost i fini erotizam pridonijeli su tome da gola Iza na površinu izvuče ono što su njegovi suvremenici držali spremljeno u podsvijesti. A držali su puno toga.

Britanski povjesničar Eric Hobsbawm u svom djelu “Doba kapitala” bilježi kako je seksualno suzdržavanje bilo unaprijed zadani obrazac tadašnjeg društvenog ponašanja. “Pristojni” Europljanin toga doba “bio je sav umotan u odjeću, u javnosti se pokazivalo uglavnom samo lice… U ekstremnim slučajevima zastirani su čak i predmeti koji su podsjećali na ljudsko tijelo. Istodobno, sve sekundarne seksualne karakteristike bile su groteskono prenaglašene: brada i kosa kod muškaraca, kosa grudi, bokovi i stražnjica kod žena postajali su uz pomoć različitih umetaka ogromni.” Analizirajući negativne posljedice ovakvog potiskivanja, bečki Židov Sigmund Freud, kasnije je utemelji psihoanalizu.

Kad se zna ovo ne treba čuditi što je Marko Car o Izi pjeva “i blaženog s neba čisto bi zanijela” , što su dame i gospoda u žiriju osjećali za potrebno istaknuti kako je Iza “gola i divna na crnom kadifu” ili što se društvena krema Europe gurala oko Izinog akta. No nisu svi bili takvi. Otprilike dvije godine poslije, Bukovac je na brodu od Trsta do Dubrovnika susreo jednog starog arbanaškog plemića koji se, pogledavši reprodukciju “Velike Ize”, nije prestajao diviti njenim očima. Sto ljudi, sto ćudi, rekao bi narod.

Bilo kako bilo Vlaho Bukovac je od tada bio svjetski poznati slikar. “Velika Iza” mu je, u dvadesetisedmoj godini života, donijela slavu i udoban život. “Biti mlad i slavan u Parizu. Zar ima što veće, što vrijedi na svijetu. U svjetskoj slavi Pariza osjetih da sam slobodan i da sam postao svoj”- zapisao je kasnije u svojoj autobiografiji.

A sve zato što je slikarskim kistom na površinu izvukao potisnuti erotizam Europe.

Tihomir RAJČIĆIMG_20140813_230656

Hvarski-Faroski kantaduri

Kod nas slabo popularizirano sakralno i pučko pjevanje više od desetljeća njeguju i nastavljaju višestoljetnu tu veličajnu tradiciju Staro Gradski crkveni pjevači poznati Faroski kantaduri.

Nastavljajući tradiciju sakralnog i pučkog pjevanja Staroga Grada na otoku Hvaru Faroski kantaduri nastupali su više od 140 nastupa na mnogim značajnim svjetskim festivalima i manifestacijama iz kojih valja svakako izdvojiti nastup 2000.g. na festivalu sakralne glazbe Sacred voices (Sveti glasovi) u Londonu. Spomenuti festival okupljao je izvođače iz raznih dijelova svijeta koji su predstavljali pojedine religije, a Faroski kantaduri bili su jedini predstavnici katoličanstva.

Treba spomenuti nastupe 2006.g. na Festivalu stare i sakralne glazbe u francuskom Ambronay-u i te iste godine u Patras-u, Europskoj prijestolnici kulture za 2006. godinu. Faroski kantaduri su dva puta gostovali u SAD-u, 1998. i 2001.godine. Trenutno su na turneji u Canadi, te će se njihov produhovljen pjev moći poslušati 23.10.2009.g. Toronto, crkva Naše gospe kraljice Hrvata i 25.10.2009.g. Quebec City, crkva St. Roch, Quebec festival of sacred music.

Opširnije možete saznati iz tiskanog izdanja Faroski kantaduri – desetljeće na razmeđu tisućljeća u gradu i svijetu, nakladnika Z.B.O.R.S. FAROS, CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb, kao i na njihovoj web stranici www.faroski-kantaduri.hr

Svi ostali njihovi nastupi niže su poredani kronološkim redom:

1. 15.03.1995.g. Split, konkatedrala sv. Petra, “Pasionska baština”

2. 11.08.1995.g. Jelsa, Trg sv. Ivana, “Dani Antuna Dobronića”

3. 12.08.1995.g. Stari Grad, Trg sv. Stjepana

4. 13.02.1996.g. Zagreb, crkva sv. Katarine

5. 01.08.1996.g. Hvar, Trg sv. Stjepana

6. 09.08.1996.g. Vrboska, crkva-tvrđava sv. Marije

7. 13.09.1996.g. Rijeka, katedrala sv. Vida

8. 14.08.1996.g. Volosko, crkva sv. Ane

9. 15.09.1996.g. Hvar, katedrala sv. Stjepana I. pape i mučenika

10. 16.02.1997.g. München, st. Michaelskirche

11. 20.03.1997.g. Zagreb, crkva sv. Križa, “Pasionska baština”

12. 11.05.1997.g. Hvar, katedrala sv. Stjepana I. pape i mučenika

13. 08.08.1997.g. Vrboska, crkva-tvrđava sv. Marije, “Varbovačko lito”

14. 14.09.1997.g. Hvar, katedrala sv. Stjepana I. pape i mučenika

15. 28.02.1998.g. New Jersey, st. John Baptist Church

16. 01.03.1998.g. New York, st. Cyril and Methodius Church

17. 02.03.1998.g. New York, Chatolic Center at New York University

18. 03.03.1998.g. New York, Columbia University-Phylosophy Hall

19. 07.03.1998.g. Steelton, Pennsylvania, st. Mary`s Croatian Church

20. 08.03.1998.g. Betlehem, Pennsylvania, st. Joseph Church

21. 07.05.1998.g. Hvar, katedrala sv. Stjepana I. pape i mučenika

22. 09.08.1998.g. Vrboska, crkva-tvrđava sv. Marije, “Varbovačko lito”

23. 02.10.1998.g. Stari Grad, župna crkva sv. Stjepana

24. 04.10.1998.g. Split, Žnjan, pastoralni pohod pape Ivana Pavla II.

25. 21.03.1999.g. Široki Brijeg, svetište Uznesenja B D M

26. 22.03.1999.g. Međugorje, crkva sv. Jakova

27. 10.07.1999.g. Hvar, katedrala sv. Stjepana I. pape i mučenika

28. 26.07.1999.g. Stari Grad, dominikanski samostan sv. Petra mučenika

29. 27.07.1999.g. Stari Grad, dominikanski samostan sv. Petra mučenika

30. 08.08.1999.g. Trpanj, crkva sv. Petra i Pavla

31. 26.03.2000.g. Dubrovnik, crkva Franjevačkog samostana Male braće

32. 14.04.2000.g. Vicenza, Abbazia di S. Agostino

33. 16.04.2000.g. Milano, chiesa di S. Fidele

34. 22.04.2000.g. Stari Grad, Hrvatski dom, promocija CD-a “Za križem”

35. 08.05.2000.g. Velké Opatovice, Kostel sv. Jiří

36. 28.06.2000.g. London, festival sakralne glazbe “Sacred voices”

37. 30.06.2000.g. London, Imperial War Museum (“Sacred voices”)

38. 01.07.2000.g. London, Regent`s Park (“Sacred voices”)

39. 02.07.2000.g. London, Regent`s Park (“Sacred voices”)

40. 04.07.2000.g. London, October Gallery (“Sacred voices”)

41. 04.07.2000.g. London, George Tomlinson School (“Sacred voices”)

42. 05.07.2000.g. London, Imperial War Museum (“Sacred voices”)

43. 06.07.2000.g. London, Imperial War Museum (“Sacred voices”)

44. 06.07.2000.g. London, The Roundhouse (“Sacred voices”)

45. 07.07.2000.g. London, Union Chapel (“Sacred voices”)

46. 08.07.2000.g. London, Richmond Riverside (“Sacred voices”)

47. 09.07.2000.g. London, Richmond Riverside (“Sacred voices”)

48. 15.07.2000.g. Stari Grad, snimanje filma Petra Krelje “Sveti glasi”

49. 17.07.2000.g. Omiš, Trg Stjepana Radića, 34. FDK

50. 07.08.2000.g. Stari Grad, dominikanski samostan sv. Petra mučenika

51. 11.08.2000.g. Trpanj, crkva sv. Petra i Pavla

52. 12.08.2000.g. Orebić, crkva Pomoćnice kršćana

53. 17.08.2000.g. Bol, crkva Gospe Karmelske, “Bolsko lito 2000.”

54. 04.03.2001.g. Međugorje, crkva sv. Jakova

55. 15.03.2001.g. Pariz, Église Sainte-Elisabeth

56. 16.03.2001.g. Pariz, Église Sainte-Elisabeth

57. 18.03.2001.g. Steelton, Pennsylvania, st. Mary`s Croatian Church

58. 19.03.2001.g. New York, palača Ujedinjenih naroda UN

59. 20.03.2001.g. New York, Holy Trinity Chapel-NY University

60. 25.03.2001.g. New York, st. Cyril and Methodius Church

61. 22.06.2001.g. Budimpešta, galerija “Szent Mihaly”

62. 23.06.2001.g. Szentendre, crkva Szent István

63. 20.07.2001.g. Vela Luka, trg pred crkvom sv. Josipa

64. 03.08.2001.g. Jelsa, Trg sv. Ivana, “Veceri Antuna Dobronića”

65. 09.08.2001.g. Vrboska, crkva-tvrđava sv. Marije, “Varbovačko lito”

66. 12.08.2001.g. Stari Grad, dominikanski samostan sv. Petra mučenika

67. 11.09.2001.g. Stari Grad, crkva sv. Ivana

68. 21.10.2001.g. Zagreb, crkva sv. Blaža

69. 06.12.2001.g. Komiža, Hrvatski dom

70. 02.03.2002.g. Makarska, katedrala sv. Marka

71. 30.03.2002.g. Stari Grad, crkva sv. Ivana, reizdanje CD-a “Za križem”

72. 20.04.2002.g. Zagreb, crkva sv. Marka, 4. festival sv. Marka

73. 25.04.2002.g. Berlin, Otto-Braun-Sall der Staatsbibliothek zu Berlin

74. 26.04.2002.g. Berlin, Ev. Kirche zum Vaterhaus in Baumschulenweg

75. 27.04.2002.g. Berlin, St. Ludwig-Kirche

76. 28.04.2002.g. Berlin, St. Clemens-Kirche – Kroatische Mission

77. 28.04.2002.g. Potsdam, Ev. Friedenskirche Sanssouci

78. 11.05.2002.g. Calla Millor – Mallorca, Auditòrium Sa Màniga

79. 12.05.2002.g. Eivissa – Ibiza, Processó i cant religiós

80. 12.05.2002.g. Eivissa – Ibiza, Eglésia de Santo Domingo

81. 30.08.2002.g. Szentendre, crkva Szent István

82. 24.08.2002.g. Utrecht, Ste Gertrudis Kathedraal

83. 06.10.2002.g. Stari Grad, dominikanski samostan sv. Petra mučenika

84. 26.10.2002.g. Boskovice, Farni kostel sv. Jakuba Staršiho

85. 15.11.2002.g. Trogir, katedrala sv. Lovre

86. 06.01.2003.g. Svirče, crkva sv. Mandaline

87. 01.03.2003.g. Zagreb, HRT

88. 23.03.2003.g. Zagreb, crkva sv. Mati Slobode

89. 24.03.2003.g. Zagreb, Gradsko kazalište Komedija

90. 29.03.2003.g. Hvar, katedrala sv. Stjepana I. pape i mučenika

91. 08.04.2003.g. Alcalá de Henares, XIII Festival de Arte Sacro

92. 09.04.2003.g. Salamanca, Catedral Nueva

93. 10.04.2003.g. Ciudad Real, Santa Iglesia Catedral Basilica de CR

94. 11.04.2003.g. San Fernando,

95. 12.04.2003.g. Madrid, Catedral de Madrid

96. 03.05.2003.g. Mostar, Hrvatski dom “Herceg Stjepan Kosač”

97. 14.08.2003.g. Stari Grad, dominikanski samostan sv. Petra mučenika

98. 26.08.2003.g. Hvar, katedrala sv. Stjepana I. pape i mučenika

99. 02.02.2004.g. Dubrovnik, dominikanska crkva sv. Dominika

100. 03.02.2004.g. Dubrovnik, Procesija za “Festu sv. Vlaha”

101. 13.03.2004.g. Nebersdorf – Gradišće, crkva Svih Svetih

102. 14.02.2004.g. Unterpullendorf – Gradišće, crkva sv. Bartola

103. 28.03.2004.g. Murter, crkva sv. Mihovila

104. 17.07.2004.g. Malo Grablje, crkva sv. Tudora

105. 06.10.2004.g. Hvar, katedrala sv. Stjepana I. pape i mučenika

106. 26.10.2004.g. Velké Opatovice, Kostel sv. Jiří

107. 26.02.2005.g. Vukovar, franjevačka crkva sv. Filipa i Jakova

108. 27.02.2005.g. Vukovar, franjevačka crkva sv. Filipa i Jakova

109. 05.03.2005.g. Split, katedrala sv. Dujma

110. 16.03.2005.g. Križevci, crkva sv.

111. 17.03.2005.g. Zagreb, mala dvorana Lisinski, 10.g. Faroskih kantadura

112. 18.03.2005.g. Zagreb, foajer HNK, predstavljanje monografije F. k.

113. 18.03.2005.g. Zagreb, Zagrebačka katedrala, 10.g. Faroskih kantadura

114. 12.05.2005.g. Hvar, katedrala sv. Stjepana I. pape i mučenika

115. 19.07.2005.g. Vrboska, crkva-tvrđava sv. Marije, “Varbovačko lito”

116. 09.09.2005.g. Stari Grad, crkva sv. Stjepana, 10.g. Faroskih kantadura

117. 25.03.2006.g. Filež – Gradišće, crkva sv. Lovrenca

118. 26.03.2006.g. Unterpullendorf – Gradišće, crkva sv. Bartola

119. 26.03.2006.g. Oberpullendorf – Gradišće, crkva sv. Klaus Maria Hofbauer

120. 10.06.2006.g. Kanfanar, crkva sv. Silvestra, festival Dvigrad 2006.

121. 07.08.2006.g. Stari Grad, crkva sv. Stjepana

122. 19.09.2006.g. Patras, Art factory, Europska prijestolnica kulture 2006.

123. 01.10.2006.g. Ambronay, Abbatiale d`Ambronay, Francuska

124. 02.02.2007.g. Dubrovnik, Dominikanski samostan

125. 10.03.2007.g. Kotor, crkva sv. Tripuna

126. 25.03.2007.g. Nora, Järnboås kyrka

127. 26.03.2007.g. Avesta, Avesta kyrka

128. 27.03.2007.g. Bjurbäck, Bjurbäcks kyrka

129. 28.03.2007.g. Helsingborg, Gustav Adolf crkva

130. 29.03.2007.g. Oskarshamn, Ceciliakapellet

131. 30.03.2007.g. Šibenik, katedrala sv. Jakova

132. 08.08.2007.g. Stari Grad, dominikanski samostan sv. Petra mučenika

133. 08.03.2008.g. Split, katedrala sv. Dujma

134. 14.03.2008.g. Hvar, katedrala sv. Stjepana I. pape i mučenika

135. 14.05.2008.g. Dubrovnik, crkva Franjevačkog samostana Male braće

136. 13.08.2008.g. Stari Grad, dominikanski samostan sv. Petra mučenika

137. 28.03.2009.g. Zagreb, Bazilika Srca Isusova

138. 17.10.2009.g. Mississauga, crkva Hrvatskih mučenika

139. 18.10.2009.g. Oakville, crkva Presvetog Tojstva

140. 18.10.2009.g. Norval, crkva Kraljice mira

141. 23.10.2009.g. Toronto, crkva Naše gospe kraljice Hrvata

142. 25.10.2009.g. Quebec City, crkva St. Roch, Quebec festival of sacred musicfaroski kantaduri