Borba za zelenu površinu: Želimo da Turska kula bude ‘mali Marjan’

Raditi ovako GUP je kao operirati pacijenta bez prethodnih nalaza – rekao je Tomislav Tadinac

Ispred poligona na Turskoj kuli, baš na mjestu gdje se planiraju izmjene GUP-a i prenamjena iz zelene zone u društvenu građevnu okupili su se stanovnici kotara Lovret i aktivisti pet minuta prije podne kako bi poslali poruku vijećnicima uoči sjednice Gradskog vijeća. Prema planu, koliko je poznato, na tom bi se prostoru smjestili HGSS i skauti.

Okupljene je prvo pozdravio čelnik kotara Ivo Bego zahvaljujući na dolasku jer su tu zbog djece. Glavna poruka s prosvjeda je  ‘Recimo odlučno ne! Ne dajmo Tursku kulu, ne zbog nas, već zbog naše djece i unuka koji će uživati u zelenim površinama javnog parka!’

Dopredsjednik Siniša Jonjić je podsjetio da je kotar angažirao mladu arhitekticu Vandu Trifunović koja je volonterski izradila idejni projekt Turske kule kao sportsko-rekreacijsko-obrazovnog centra.

– Željeli smo da Turska kula bude ‘mali Marjan’ kao najveća zelena površina iza park šume i dostupna svima, ali očito to nije svima cilj. Ovim promjenama u GUP-u se želi graditi zgrada visine devet metara, površine 2500 kvadrata. Sjeverno od lijepog, jedinstvenog i korisnog školskog poligona planira se dovesti preko 20 vozila. U drugoj fazi bi, vjerojatno s obzirom na prenamjenu, bila i stambeno-poslovna zona jer se radi o preko 6 tisuća metara četvornih – govorio je Jonjić.

U gradu u kojem nedostaje zelenih površina, nastavio je, žele i ovo malo preostale zone devastirati i betonizirati.

Naglasio je kako nemaju ništa protiv HGSS-a, naprotiv, te ih podržavaju u njihovim nastojanjima da dođu do prostora, ako baš žele i u kotaru Lovret.

– Ali zašto baš na zelenoj zoni, a ne na komercijalnoj, mješovitoj ili rekreacijskoj postojećoj, već se želi isključivo oduzeti preko 6 tisuća kvadrata zelene zone i pretvoriti u građevnu društvenu s početkom izgradnje objekta za kojega još i ne znamo tko je investitor, a tko vlasnik – javno (se) pita.

Sugrađanima se obratila i volonterka Nora, majka 4-godišnje djevojčice koja se igra na poligonu.

– Igra je pravo svakog djeteta. Stručnjaci nam sve više govore kako djeca kroz igru najbolje uče i igra ih priprema za školu jer potiče kreativnost, rješavanje problema i razvija socijalne vještine. Tko su onda ti ljudi koji devastacijom ovog poligona djeci ograničavaju razvoj i za čiji privatni interes? Naša je moralna obveza odlučno reći ‘Ne!’ – poručila je Nora.

Jedan od poznatijih stanovnika Skalica Tomislav Tadinac kazao je da se radio GUP bez prometne studije, a da su samo od nekih brojki o cirkuliranju prometa 70.000 auta dnevno na raskrižju Domovinskog rata i Hrvatske mornarice, vikendom 50.000.

– Raditi ovako GUP je kao operirati pacijenta bez prethodnih nalaza – slikovit je.

I na ovo stanje, dodao je, se još smješta 60 vozila HGSS-a.

– Pa kako misle doći do unesrećenih koji trebaju pomoć? Evo, pitam ih jesu li oni gorska ili gradska služba spašavanja? Ako su i gradska, zašto baš zelena površina? – jasan je Tadinac.

Spomenimo da su podršku prosvjedu, koliko smo vidjeli, dali gradonačelnički kandidati Marijana Puljak i Goran Jugović te gradska vijećnica Daša Dragnić.(izvor DP)

Gradski kotar Lovret poziva sve građanke i građane grada Splita kojima je Split u srcu, a ne u novčaniku, na javni prosvjed u subotu, 25.03.2017. u 11:55h na prostoru jedinstvenog prometnog poligona s južne strane Turske kule.

Gradski kotar Lovret poziva sve građanke i građane grada Splita kojima je Split u srcu, a ne u novčaniku, na javni prosvjed u subotu, 25.03.2017. u 11:55h na prostoru jedinstvenog prometnog poligona s južne strane Turske kule.

Otvoreno recimo:
NE poslovno stambenoj zoni (M2) na mjestu javnog parka (Z1)!
NE HGSS-u na navedenoj lokaciji!
DA Turskoj kuli kao sportskoj, rekreacijskoj, edukacijskoj zoni!

Zbog naše djece, budućnosti njihovog razvitka i sinergije s prirodom koja nam se svakodnevno otima i smanjuje, izađimo u subotu u 11:55h na Tursku kulu i sa 5-minutnim prosvjedom pokažimo kako se protivimo bilo kakvoj betonizaciji Turske kule koja je predviđena novim GUP-om!

Od 500 točkastih izmjena GUP-a, čak i samo jedna na štetu građana ne opravdava izglasavanje GUP-a na sjednici gradskog vijeća koja je zakazana za ponedjeljak 27.03.2017.g.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nikola Koceić Bilan: Ivo Bego je postao simbol otpora protiv svake čizme koja gazi splitske i dalmatinske svetinje!

Ova bi lista trebala biti istinski autentični splitski treći put

Jedna od najjačih karika nezavisne liste Ive Bege na predstojećim izborima jest doktor matematike i profesor na splitskom PMF-u Nikola Koceić Bilan. On je za Dalmatinski portal napisao tekst koji najbolje predstavlja ovu listu…

Kako je došlo do pokretanja liste

Šjor Begu poznajem duže vremena iz našeg GK Lovret, a stalno smo se družili dok sam bio dopredsjednik NO Hajduka. Zajedno smo bili u ‘rovu’, u borbi protiv nogometnih vlastodržaca, danonoćnoj borbi za naš Hajduk, ali i za poštenije, moralnije odnose u hrvatskom nogometu. Ta borba je davno prerasla granice nogometne igre i pretvorila se u borbu u širem društvenom kontekstu protiv svih političkih elita koje su spremne prešutno odobravati mnoge društvene devijacije kako bi se ili sačuvala ili osvojila vlast. Svi se sjećamo da je to sve skupa kulminiralo velikim prosvjedom na Rivi kojemu je dalo podršku 30.000 ljudi. Ponosan sam na te dane i tadašnje naše postupke, a Bego je upravo na Rivi s nama bio rame uz rame.

Ali ova priča nije isključivo hajdučka priča. Ivo Bego je postao simbol otpora protiv svake čizme koja gazi dalmatinske i splitske svetinje. Mislim da slika s maksimirskog juga na kojemu Bego sam sjedi, ignorira specijalne snage policije koje ga se ne usuđuju pomaknuti, to najbolje i oslikava.

U međuvremenu je Bego sa svojom neovisnom listom osvojio kotarske izbore na Lovretu i za kotar učinio nevjerojatne stvari. Ekipa ljudi oko njega je uspjela napraviti nekoliko dječjih igrališta, uključila se u radne akcije na uređenju Turske kule te izrade idejnog rješenja Turske kule kao sportskog, rekreacijskog i obrazovnog centra za sve dobne skupine stanovnika, te i puno drugih akcija, spriječila uzurpiranje pojedinih javnih površina i bila vrlo aktivna oko prigovora GUP-u i pogodovanja krupnom kapitalu ispod stola. Međutim, daljnje djelovanje za još veće poduhvate kroz kotar Lovret naprosto nije moguće i zato me Bego zamolio da pokrenemo listu s ciljem da napravimo konkretne stvari na dobrobit naše Dalamacije i grada Splita u korist svih građana. Moram reći da je Bego  jedini čovjek s kojim bih pristao ići u ovu borbu.

Struktura liste

Lista će se sastojati od čitavog niza uspješnih ljudi koji nisu političari i koji nisu nigdje stranački aktivni. Nije to lista fetivih Splićana, već ljudi kojima je Split na prvom mjestu, koji vole svaki kantun svoga grada, koji su ostali tu izgraditi svoje živote i profesionalne karijere, koji žive i dišu Split i koji drže da je naš grad najljepše mjesto za život na kugli zemaljskoj i zato traže da ima status i tretman koji zaslužuje. Zapravo, tražimo da napravimo potrebni iskorak iz provincijalizma, realiziramo svoje potencijale i postanemo istinska mediteranska metropola. Uvijek se kod ovakvih lista postavlja pitanje je li lista više ulivo ili udesno.

Privatno, moj svjetonazor je kršćanski, ali ljudi na listi nisu ideološki obojani, zapravo Split i sve dalmatinsko i splitsko nam je jedina ideologija i referentna točka, a kome se Split nalazi s desne bande, a kome s live, to nas zaista ne zanima jer nama je Split središte svita i okolice. Nismo ni opterećeni što se uvijek nađe netko tko pretjeranu borbu za Split i Dalmaciju ne gleda blagonaklono. Zapravo, kao da se svim Dalmatincima namjerno nameće neka kolektivna krivnja ako pretjerano ističu ponos na svoj kraj. Ništa manje zbog toga nismo domoljubi, dapače, upravo ovdje su korijeni hrvatskog identiteta i državnosti. Ime nam je dalmatinsko i splitsko, a prezime hrvatsko.

Što se nudi drugačije u odnosu na ostale?

Duga je povijest splitskog dišpeta u odnosu na etablirane političke elite. Dugi niz godina se pokušava s nekim trećim putem. A građani su zauzvrat dobivali različite interesne ‘poduzetničke’ skupine, ‘ljude iz naroda’ koji su sa sobom donijeli primitivizam i ruralizaciju grada koja nema veze sa splitskim duhom ili, od nedavno, nekakav nekonstruktivni intelektualni elitizam koji je svakom loncu poklopac. Ova bi lista trebala biti istinski autentični splitski treći put.

Konkretni projekti

U vrijeme predizborne kampanje svašta se obećava bez ikakve odgovornosti. Ajde, sjetimo se samo da je glavna odrednica programa aktualnog gradonačelnika bila istočna obala i željeznički kolodvor. Cijeli mandat je prošao, a da se to pitanje nije niti otvorilo, iako je ista stranka bila na vlasti i u gradu i u državi. Sva obećanja ovih dana su copy-paste, kandidati se trude povlađivati građanima iz rubnih kotareva, pričati o temama za koje nisu kompetentni i o kojima pojma nemaju, aktualizirati neka pitanja koja će pasti u zaborav odmah nakon izbora.

Evo, ja ću obećati da ćemo grad povezati podmorskim tunelom sa Slatinama i time ga integrirati s dijelom Čiova koji je njegov. Split se širi na Čiovo, baš zvuči zanimljivo, ali krajnje neozbiljno je tako nešto obećati. Zaista, lako je obećati kad znaš da uvijek možeš reći ‘nisu nam dali’ i ‘nije se moglo’.

Međutim, puno je konkretnih stvari koje možemo sami svojim snagama napraviti po Splitu: prometna regulacija, zelene površine, uređenje Turske kule, dodatno uređenje stare gradske jezgre i njezino oživljavanje izvan sezone, infrastruktura u istočnim kotarevima, pa čak i pitanje Karepovca. O svim tim pitanjima će kolege s liste detaljnije iznositi planove. Ali ono što bih istaknuo kao ključno pitanje je status Grada Splita. Ne znam jesu li građani svjesni da se splitski obalni pojas proteže od Sjeverne luke do Stobreča u duljini od gotovo 30 km. To Split čini jednim od najatraktivnijih gradova na Mediteranu. Ali tim pojasom Grad ne upravlja, to je pomorsko dobro i u ingerenciji je županije, odnosno države. Upravo to spada u najveće splitske probleme. Za bilo što konkretno napraviti Grad je ovisan o dobroj volji politike na državnoj razini. To se donosi na pitanja Žnjana, Marjana, šetnice od Duilova do Stobreča, spinutskih lučica. Nije li to žalosno, da grad kao što je Split ne upravlja svojim najvrjednijim resursima?

To se može riješiti dobivanjem statusa velikog grada. Ako takav status može imati Zagreb ne vidim zašto ga ne bi imao i Split. To bi bio ogroman zamašnjak u razvoju grada i u rješavanju mnogih problema. Druga stvar koju bih istaknuo je decentralizacija sredstava iz gradskog proračuna po kotarevima. Povećanje sredstava i ovlasti za različite komunalne zahvate kotarevima bi omogućilo da ljudi po splitskim kvartovima, koji najbolje znaju gdje im nedostaje koja zelena strelica za skretanje u lijevo, gdje imaju problem s parkingom, gdje im nedostaje koja zelena površina, dječje igralište ili kanta za smeće, urede te stvari po želji svojih stanovnika. Ti naizgled sitni problemi nisu vidljivi iz Banovine, bolje se vide s terena, ali itekako utječu na kvalitetu života građana.

Očekivanja

Možda će zvučati preambiciozno, ali očekujm da ova lista bude najveće iznenađenje izbora i moram priznati da nemamo namjeru biti parlamentarni ukras u Gradskom vijeću već jako bitan faktor u donošenju odluka na dobrobit građana. Puno građana već sada daje svoju podršku ovoj listi, a pogotovo onih koji u pravilu apstiniraju i ne izlaze na izbore zbog nezadovoljstva, kako s aktualnom politikom, tako i s praznim obećanjima onih koji bi se rado dočepali vlasti.